Jelena Jovin
Biblioteka Matice srpske, Novi Sad
jovinj@bms.ns.ac.rs
doi: 10.19090/cit.2019.34.22-31
Br. 34 (maj 2019), str. 22-31
Kreiranje i vođenje radionice za bibliotekare
Sažetak
Rad se bavi procesom nastanka edukativne radionice, posmatrane kao vid sprovođenja akreditovanog programa u
kontekstu stalnog stručnog usavršavanja u bibliotečko-informacionoj delatnosti u Srbiji (2014–2018).
U početnom delu uspostavljaju se opšti principi i primeri dobre prakse iz IFLA vodiča za stalno stručno usavršavanje
i praktične smernice za efikasno kreiranje radionica. U istraživačkom delu primenjen je model funkcionalne
fluentnosti i interpretiran profil ponašanja voditelja, dobijen na osnovu anonimne procene bibliotekara (analiza
665 prideva iz 400 upitnika). Na profilu je opaženo smanjeno izražavanje negujućeg
načina ponašanja voditelja, predložene su korekcije, ali je i napomenuto pitanje pouzdanosti prikupljenih
podataka. U zaključku se preporučuje sistemsko uvođenje supervizije radi poboljšanja kvaliteta akreditovanih
programa.
Osnovni cilj članka je da se istaknu neophodnost stalnog profesionalnog i personalnog usavršavanja autora/
voditelja, i posledično, poboljšanje kvaliteta radionica, jer one mogu biti efikasan, iskustven način sticanja
znanja, razvijanja socijalizacije i kreativnosti bibliotekara i, dodatno, način poboljšanja usluga i privlačenja većeg
broja korisnika u biblioteke.
Ključne reči:
bibliotekari, stalno stručno usavršavanje, edukativne radionice, radioničarski rad, proces
kreiranja, principi dobre prakse, iskustveno učenje, funkcionalna fluentnost, evaluacija
Primljeno: 3. marta 2019.
Ispravke rukopisa: 16. marta 2019.
Prihvaćeno za objavljivanje: 19. marta 2019.
Kreiranje i vođenje radionice za bibliotekare
by
Jelena Jovin
is licensed under a
Creative Commons Attribution-NonCommercial-NoDerivatives 4.0 International License.
Preuzmi pun tekst
|