Anđela Stošić
Univerzitet u Beogradu
Filološki fakultet – Katedra za bibliotekarstvo i informatiku, Beograd
andjela.stosic@fi l.bg.ac.rs
doi: 10.19090/cit.2019.34.40-51
Br. 34 (maj 2019), str. 40-51
Knjiga i biblioteke u Staroj Indiji
Sažetak
U ovom radu učinjen je pokušaj da se domaćoj bibliotečkoj javnosti predstave uloga i značaj knjige i biblioteka na
indijskom potkontinentu. Prikazan je odnos prema knjizi i pisanju, kao i tok osnivanja biblioteka u najstarijem
razvojnom periodu, između 3000. g. p.n.e. i 1206. g. n.e. Sistem pisanja koji još uvek čeka da se dešifruje, postojao je
u civilizaciji doline reke Ind još u 3. milenijumu pre nove ere, o čemu svedoče brojni pečati od steatita i bakarne
pločice sa zapisima. O postojanju rukopisnih zbirki pre nove ere na prostorima Indije se najmanje zna, čemu je uzrok,
osim velike vremenske distance, vrlo razvijena usmena tradicija prenošenja znanja. Još jedan od razloga je praksa
pisanja na materijalima koji nisu previše trajni, a to su najčešće palmin list i brezina kora. Najpooznatiji tekstovi
u današnje vreme su Zakoni kralja Ašoke zapisani na kamenu, koji potiču iz trećeg veka pre naše ere. Prve biblioteke
u staroj Indiji o kojima se pouzdano može govoriti, nalazile su se u sklopu mahavihara, budističkih monaških
univerziteta. Najpoznatija i najveća među njima je biblioteka u Nalandi. Pored biblioteka pri centrima obrazovanja,
u staroj Indiji izdvajaju se dvorske biblioteke i biblioteke pri religijskim centrima.
Ključne reči:
stara Indija, knjiga, pismo, pisanje, materijali za pisanje, mahavihara, dvorske biblioteke,
biblioteke pri obrazovnim centrima, biblioteke pri religijskim centrima
Primljeno: 15. februara 2019.
Ispravke rukopisa: 10. marta 2019.
Prihvaćeno za objavljivanje: 15. marta 2019.
Knjiga i biblioteke u Staroj Indiji
by
Anđela Stošić
is licensed under a
Creative Commons Attribution-NonCommercial-NoDerivatives 4.0 International License.
Preuzmi pun tekst
|