NAUČNI ČASOPIS ZA TEORIJU I PRAKSU BIBLIOTEKARSTVA
eISSN 2217-5563 ISSN (Print) 2217-5555
 





Ћирилица Latinica
 


Branka Dragosavac
Univerzitet u Beogradu
Pravni fakultet – Biblioteka
branka.dragosavac@ius.bg.ac.rs


Br. 37 (novembar 2020), str. 1-2


Univerzitetski i visokoškolski bibliotekari
– od podrške nastavi do zaštite kulturnog nasleđa


Analizom kadrovske strukture zaposlenih u bibliotekama univerzitetskih i visokoškolskih ustanova u Srbiji autorke Anđela Stošić i Ana Đorđević nastoje da prikažu formalno obrazovanje bibliotečkih službenika širom naše zemlje. Kao i u javnim, o kojima su pisale u jednom od prethodnih brojeva Čitališta, tako i u ovom tipu biblioteka, analiza je pokazala nezadovoljavajuće rezultate, s obzirom da je, uz izvesne pomake u odnosu na 2013, ponovo konstatovala zanemarivanje univerzitetskog obrazovanja za bibliotekare na Katedri za bibliotekarstvo i informatiku Filološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu i Katedri za bibliotekarstvo Pedagoškog fakulteta u Somboru novosadskog univerziteta.
Podaci za potrebe rada dobijeni su iz baze Mreža biblioteka Srbije (MBS) i nisu kompletni jer pojedine institucije ne dostavljaju podatke ažurno. Ali na osnovu zatečenih, zadovoljavajući su oni o visokoobrazovanim poslenicima (63% u univerzitetskim i 77% u fakultetskim) u ovim bibliotekama. Diplomirani bibliotekari- informatičari obuhvataju tek 7,23% zaposlenih, stručnjaci iz naučnih oblasti koje su i sami studirali zastupljeni su sa 40%, dok je alarmantan procenat (53) onih bibliotekara čije obrazovanje nije iz oblasti bibliotekarstva i informatike, niti iz oblasti znanja kojima je biblioteka namenjena. Sasvim je drugo pitanje zvanja diplomirani bibliotekar, koje nije obuhvaćeno analizom, a koje, u skladu sa Zakonom o bibliotečko- informacionoj delatnosti (2011) dodeljuju Narodna biblioteka Srbije i Biblioteka Matice srpske, bez obzira na neregularnosti i protivno propisima u oblasti univerzitetskog obrazovanja. Sasvim je sigurno da bi ovakva vrsta analize donela mnogo povoljnije rezultate što se tiče ovog zvanja. Ono što se takođe nameće kao tema nekih narednih tekstova jeste analiza broja magistara, mastera i doktora nauka, koji su nakon osnovnih studija školovanje nastavili na katedrama za bibliotekarstvo i informatiku u Beogradu i Somboru i ovaj broj nikako ne bi bio zanemarljiv.

Preuzmi pun tekst