|
Predrag Mutavdžić
Univerzitet u Beogradu
Filološki fakultet – Katedra za neohelenske studije, Beograd
predrag.mutavdzic@fil.bg.ac.rs
doi: 10.19090/cit.2022.40.76-91
Br. 40 (Maj 2022), str. 76-91
Knjiga kao deo frazeologije (na primeru grčkog, rumunskog i srpskog jezika)
Sažetak
Ukoliko pođemo od toga da je knjiga deo opšteg ljudskog i nacionalnog blaga, da se savremeno društvo ne može
zamisliti bez nje, budući da i dalje funkcioniše kao jedan od najvažnijih izvora informacija, u ovom radu se
pregledno razmatraju frazeologizmi formirani putem ključne lekseme knjiga u savremenom grčkom, rumunskom
i srpskom jeziku. Mada njihov ukupan broj nije veliki, to ne sprečava da ih posmatramo kao zasebnu frazeološku
potklasu unutar koje se zapažaju frazeologizmi koji su, sa jedne strane, veoma bliski, čak sasvim identični
sa frazeologizmima koji se mogu pronaći u drugim evropskim jezicima – što ukazuje na prenošenje kulturnih
uticaja – a sa druge strane se zapažaju i oni sasvim idiotipični, svojstveni samo jednom jeziku i, samim tim,
neponovljivi. Osnovni zaključak koji se nameće jeste da između navedenih jezika prevagu odnose strukturno podudarni
frazeologizmi, odnosno frazeološki stepen potpune ekvivalencije, koga prati stepen delimične, dok semantička
ekvivalencija pripada uglavnom podudarnom nivou. Ono ne treba da čudi, s obzirom na to da je čovekov odnos
prema knjizi u neku ruku univerzalan, mada su joj u svakom balkanskom društvu pripisane i posebne odlike usled
neminovnih društveno-kulturoloških razlika. To znači da su razmatrani balkanski jezici pre homotipični nego
idiotipični.
Ključne reči:
carte, βιβλίο, knjiga, savremeni grčki, rumunski, srpski, frazeologizmi, semantička ekvivalencija
Primljeno: 17. aprila 2022.
Ispravke rukopisa: 29. aprila 2022.
Prihvaćeno za objavljivanje: 2. maja 2022.

Knjiga kao deo frazeologije (na primeru grčkog, rumunskog i srpskog jezika)
by
Predrag Mutavdžić
is licensed under a
Creative Commons Attribution-NonCommercial-NoDerivatives 4.0 International License.
Preuzmi pun tekst
|