POLITIKA ČASOPISA
Tematska oblast
Čitalište: naučni časopis za teoriju i praksu bibliotekarstva posvećeno je razvoju i negovanju naučnoistraživačkog rada u oblastima istorije biblioteka, kulturološko-komunikološke i obrazovne funkcije bibliotekarstva, sociologije knjige i čitanja, informacione pismenosti, organizacije znanja, bibliografije, menadžmenta biblioteka i bibliotečko-informacionih sistema, kao i informacione i medijske tehnologije u kontekstu razvoja biblioteka.
Čitalište objavljuje originalne, prethodno neobjavljene priloge: originalne naučne radove, pregledne radove, stručne radove, recenzije i prikaze novih knjiga i periodike iz oblasti bibliotekarstva. Časopis Čitalište dostupan je u režimu otvorenog pristupa.
Čitalište objavljuje priloge na srpskom (s/h/b) i engleskom jeziku, sa sažecima ili rezimeima na engleskom jeziku. Po potrebi rezime može biti dat i na drugom stranom jeziku.
Čitalište izlazi dva puta godišnje, u maju i u novembru. Sve objavljene sveske časopisa arhiviraju se po zakonu u digitalni depozit Narodne biblioteke Srbije i istovremeno polažu u Repozitorijum SCIndeksa - Srpskog citatnog indeksa kao primarnu bazu punog teksta.
Objavljivanjem kompetentnih, recenziranih radova iz navedenih oblasti, Čitalište nastoji da doprinese jačanju bibliotekarstva kao nauke u Srbiji, da promoviše dijalog između teoretičara i praktičara, te da afirmiše biblioteke i bibliotekare kao nosioce razvoja društva.
Sve primljene rukopise preliminarno pregledaju urednici rubrika, a glavni urednik odlučuje koji se tekstovi šalju na spoljno recenziranje. Tekst ocenjuju najmanje dva recenzenta, a postupak recenziranja je anoniman, što znači da identitet autora nije poznat recenzentima i da identitet recenzenata nije poznat autorima.
Recenzentski postupak
Recenzenti
Čitalište: naučni časopis za teoriju i praksu bibliotekarstva primenjuje postupak dvostranog anonimnog recenziranja svih radova. Svaki rukopis recenziraju barem dva recenzenta. Recenzenti deluju nezavisno jedni od drugih, a njihov identitet je međusobno nepoznat. Tokom postupka recenzije, autorima je nepoznat identitet recenzenata, a recenzentima je nepoznat identitet autora. Recenzenti se biraju isključivo prema tome da li raspolažu relevantnim znanjima za ocenu rukopisa. Ne smeju biti iz iste institucije kao autori rukopisa, niti biti njihovi koautori u skorijoj prošlosti. Eventualni predlozi poimeničnih recenzenata od strane autora rukopisa se ne uvažavaju.
Cilj recenzije je da uredništvu pomogne u donošenju odluke o tome da li rad treba prihvatiti ili odbiti. Cilj je takođe da se u procesu komunikacije s urednikom, autorima i drugim recenzentima poboljša kvalitet rukopisa.
Recenzentski proces
Rukopisi se upućuju na recenziju tek nakon inicijalne ocene da li su, s obzirom na formu i tematski delokrug, podobni za objavljivanje u časopisu. Posebna pažnja se posvećuje tome da inicijalna ocena ne traje duže nego što je neophodno.
U redovnim okolnostima postupak recenziranja traje najviše četiri nedelje, a samo izuzetno do tri meseca. Period od prijema rada do njegovog objavljivanja traje u proseku 90 dana.
Tokom postupka recenzije glavni urednik može da zahteva od autora da dostave dodatne informacije, uključujući i primarne podatke, ako su one neophodne za donošenje suda o rukopisu. Urednik i recenzenti moraju da čuvaju takve informacije kao poverljive i ne smeju ih upotrebiti u druge svrhe.
Razrešavanje nesaglasnosti
U slučaju da autori imaju ozbiljne i osnovane zamerke na račun recenzije, uredništvo proverava da li je recenzija objektivna i da li zadovoljava akademske standarde. Ako se pojavi sumnja u objektivnost ili kvalitet recenzije, urednik angažuje dodatne recenzente.
Dodatni recenzenti se angažuju i u slučaju kada su odluke recenzenata (odbiti/prihvatiti) međusobno oprečne ili na drugi način nepomirljive. Konačnu odluku o prihvatanju rukopisa za objavljivanje donosi isključivo glavni urednik.
Odgovornosti
Odgovornosti autora
Autori garantuju da rukopis predstavlja njihov originalan doprinos, da nije objavljen ranije i da se ne razmatra za objavljivanje na drugom mestu. Istovremeno predavanje istog rukopisa u više časopisa predstavlja kršenje etičkih standarda, što ga isključuje iz daljeg razmatranja za objavljivanje u časopisu. Rad koji je već objavljen na nekom drugom mestu ne može biti preštampan u časopisu Čitalište : naučni časopis za teoriju i praksu bibliotekarstva.
Autori snose svu odgovornost za celokupni sadržaj rukopisa. Rukopis ne sme da sadrži neosnovane ili nezakonite tvrdnje, niti da krši prava drugih lica.
Autori su dužni da obezbede da njihov autorski tim naveden u rukopisu obuhvati sva i samo ona lica koja su značajno doprinela sadržaju rukopisa. Ako su u bitnim aspektima istraživačkog projekta i pripreme rukopisa učestvovala i druga lica, njihov doprinos treba navesti u fusnoti ili posebnoj napomeni (Zahvalnica, Acknowledgements).
Obaveza je autora da u napomeni navedu naziv i kodnu oznaku naučnoistraživačkog projekta u okviru koga je rad nastao, kao i pun naziv finansirajuće institucije. U slučaju da je rad pod istim ili sličnim naslovom bio izložen na nekom skupu u vidu usmenog saopštenja, detalji o tome treba da budu navedeni na istom mestu.
Autori su dužni da potpuno i pravilno citiraju izvore koji su značajno uticali na sadržaj istraživanja i rukopisa. Delovi rukopisa, uključujući tekst, jednačine, slike ili tabele, koji su doslovno preuzeti iz drugih radova moraju biti jasno označeni posebnom napomenom, npr. znacima navoda s preciznom oznaku mesta preuzimanja (broja stranice) ili, ako su obimniji, dati u zasebnom paragrafu.
Pune reference svih navoda u tekstu (citata) moraju biti navedene u zasebnom odeljku (Literatura ili Reference) i to na jednoobrazan način, u skladu sa citatnim stilom koji časopis koristi. U odeljku Literatura navode se samo citirani, a ne i ostali izvori upotrebljeni prilikom pripreme rukopisa.
U slučaju da autori otkriju važnu grešku u svom radu nakon njegovog objavljivanja, dužni su da momentalno o tome obaveste glavnog urednika (ili izdavača) i da sarađuju na tome da se rad povuče ili ispravi.
Obaveza je autora da u rukopisu navedu da li su u finansijskom ili bilo kom drugom bitnom sukobu interesa koji bi mogao da utiče na njihove rezultate ili interpretaciju rezultata.
Predavanjem rukopisa autori se obavezuju na poštovanje uređivačke politike časopisa Čitalište : naučni časopis za teoriju i praksu bibliotekarstva.
Odgovornosti uredništva
Glavni urednik donosi konačnu odluku o tome koji će se rukopisi objaviti. Odluke se donose isključivo na osnovu vrednosti rukopisa. Moraju biti oslobođene rasnih, polnih/rodnih, verskih, etničkih ili političkih predrasuda. Prilikom donošenja odluke o objavljivanju glavni urednik se rukovodi uređivačkom politikom, vodeći računa o zakonskim propisima koji se odnose na klevetu, kršenja autorskih prava i plagiranje.
Članovi uredništva, uključujući glavnog urednika, ne smeju biti u sukobu interesa u vezi sa rukopisima koje razmatraju. Članovi za koje se pretpostavi da bi neko mogao smatrati da su u sukobu interesa ne učestvuju u postupku odlučivanja o određenom rukopisu.
Rukopisi se čuvaju kao poverljiv materijal. Informacije i ideje sadržane u rukopisima ne smeju se koristiti u lične svrhe bez izričite pisane dozvole autora.
Glavni urednik i članovi uredništva su dužni da preduzmu sve razumne mere da autori/recenzenti ostanu anonimni tokom i nakon procesa evaluacije u skladu s procedurom u upotrebi.
Odgovornosti recenzenata
Recenzenti su dužni da kvalifikovano i u zadatim rokovima dostave uredniku ocenu naučne, odnosno stručne vrednosti rukopisa. Recenzent vodi posebnu brigu o stvarnom doprinosu i originalnosti rukopisa. Recenzija mora biti sasvim objektivna. Sud recenzenata mora biti jasan i potkrepljen argumentima.
Recenzenti ocenjuju rukopise u odnosu na usklađenost sadržaja s profilom časopisa, značaj i korisnost sadržaja, adekvatnost primenjenih metoda, naučnu vrednost sadržanih informacija, stil izlaganja i opremljenost teksta. Recenzija ima standardni format koji obuhvata ocene pojedinih dimenzija rada, opštu ocenu i zaključnu preporuku.
Recenzent ne sme biti u sukobu interesa sa autorima ili finansijerom istraživanja. Ukoliko takav sukob postoji, recenzent je dužan da o tome pravovremeno obavesti urednika. Recenzent ne prihvata na recenziju radove izvan oblasti za koju se smatra potpuno kompetentnim.
Recenzenti treba da upozore glavnog urednika ako imaju osnovanu sumnju ili saznanje o mogućim povredama etičkih standarda od strane autora rukopisa. Takođe treba da prepoznaju relevantne izvore koji u radu nisu uzeti u obzir. Mogu da preporuče citiranje određenih referenci, ali ne i da zahtevaju citiranje radova objavljenih u časopisu Čitalište : naučni časopis za teoriju i praksu bibliotekarstva ili svojih radova, ako za to ne postoji opravdanje.
Od recenzenata se očekuje da svojim sugestijama unaprede kvalitet rukopisa. Ako ocene da rad zaslužuje objavljivanje uz korekcije, dužni su da preciziraju način na koji to može da se ostvari.
Rukopisi koji su poslati recenzentu moraju se smatrati poverljivim dokumentima. Recenzenti ne smeju da koriste materijal iz rukopisa za svoja istraživanja bez izričite pisane dozvole autora.
Etičnost publikovanja
Etičnost publikovanja
Razrešavanje neetičkih postupaka
Svaki pojedinac ili institucija mogu da u bilo kom trenutku uredniku i/ili uredništvu prijave saznanja o kršenju etičkih standarda i drugim nepravilnostima i da o tome dostave verodostojne informacije/dokaze radi pokretanja istrage. Postupak provere iznetih dokaza odvija se na sledeći način:
- glavni urednik donosi odluku o pokretanju istrage;
- tokom tog postupka svi dokazi se smatraju poverljivim materijalom i predočavaju samo onim licima koja su direktno obuhvaćena slučajem;
- osumnjičenim licima pruža se prilika da odgovore na iznete optužbe;
- ako se utvrdi da je zaista došlo do nepravilnosti, ocenjuje se da li je reč o manjem prekršaju ili grubom kršenju etičkih standarda.
Manji prekršaji, bez posledica po integritet rada i časopisa, razrešavaju se u direktnoj komunikaciji s autorima i recenzentima, na neki od načina:
- autorima i/ili recenzentima se upućuje pismo upozorenja;
- objavljuje se ispravka rada;
- objavljuje se eratum.
U slučaju grubog kršenja etičkih standarda, glavni urednik može da preduzme različite mere:
- objavljuje saopštenje ili uvodnik u kom se slučaj opisuje;
- službeno obaveštava afilijativnu organizaciju autora/recenzenta;
- povlači objavljeni rad;
- izriče zabranu objavljivanja u časopisu na određeni vremenski period;
- predočava slučaj nadležnim organizacijama i regulatornim telima.
Ove mere se mogu primenjivati pojedinačno ili istovremeno. U procesu razrešavanja slučaja po potrebi se konsultuju relevantne ekspertske organizacije, tela ili pojedinci.
Prilikom razrešavanja etički spornih postupaka uredništvo se rukovodi smernicama COPE-a.
Sprečavanje plagijarizma
Čitalište ne objavljuje plagirane radove. Plagiranje je grubo kršenje naučne i izdavačke etike i može uključivati kršenje autorskih prava.
Plagiranje obuhvata:
- doslovno ili parafrazirano preuzimanje delova tekstova drugih autora bez jasnog naznačavanja izvora;
- kopiranje jednačina, podataka ili tabela bez pravilnog naznačavanja izvora i/ili bez dozvole autora.
Rukopis sa indicijama plagijarizma biće odbijen. Ako se plagijarizam otkrije u već objavljenom radu, rad će biti povučen.
Rukopisi se proveravaju sistemom iThenticate/CrossRef, a rezultate verifikuje uredništvo u skladu sa preporukama COPE-a.
Politika povlačenja
U slučaju kršenja prava, plagijata, lažnog autorstva, manipulacije podacima ili drugih zloupotreba, rad se mora opozvati. Rad se može opozvati i radi ispravke ozbiljnih omaški.
Opoziv ima oblik zasebnog rada koji se prikazuje u sadržaju sveske i klasifikuje kao Opoziv ili Retrakcija. U SCIndeksu se uspostavlja dvosmerna veza između originalnog rada i retrakcije. Originalni rad se čuva u neizmenjenom obliku, ali se označava vodenim žigom.
Opozivi se publikuju prema zahtevima COPE-a.
Sukob interesa
Časopis se pridržava politike COPE, ICMJE i EASE. Autori moraju dostaviti Izjavu o sukobu interesa koja sadrži:
- tvrdnju o postojanju ili nepostojanju sukoba interesa;
- tvrdnju o načinu finansiranja rada;
- objašnjenje uloge sponzora u pripremi rada.
Saglasnost o objavljivanju informacija
Autori moraju obezbediti pismeni informisani pristanak od učesnika studije, osim ako su ispunjeni uslovi javnog značaja, teškoće dobijanja pristanka i odsustvo razumnog prigovora.
Ljudska i životinjska prava
U člancima o eksperimentima na ljudima mora se navesti usklađenost sa etičkim standardima i Helsinškom deklaracijom. Za eksperimente na životinjama mora se navesti usklađenost sa nacionalnim ili međunarodnim smernicama i dostaviti etičko odobrenje.
Otvoreni pristup
Politika otvorenog pristupa
Sav sadržaj časopisa dostupan je besplatno. Korisnici mogu da čitaju, preuzimaju, kopiraju, distribuiraju, štampaju, pretražuju puni tekst članaka i uspostavljaju HTML linkove ka njima bez dozvole autora ili izdavača.
Korisnici su obavezni da citiraju sadržaj časopisa na način opisan pod Licenciranje.
Arhiviranje digitalne verzije
Sve sveske se arhiviraju u Narodnoj biblioteci Srbije i Repozitorijumu SCIndeksa.
Naplata troškova autorima
Časopis ne naplaćuje troškove objavljivanja autorima ili trećim stranama.
Autorska prava i licenciranje
Autorska prava
Autori zadržavaju autorska prava, a izdavaču daju neekskluzivno pravo objavljivanja i distribucije.
Licenciranje
Članci se distribuiraju pod lice.com
Creative Commons Autorstvo – Nekomercijalno 4.0 International.
Politika samoarhiviranja
Autori mogu deponovati rad u institucionalne ili tematske repozitorijume i na lične veb stranice, uz navođenje bibliografskog opisa i DOI oznake.
Odricanje od odgovornosti
Stavovi izneti u radovima ne izražavaju stavove redakcije. Autori snose pravnu i moralnu odgovornost za svoje ideje. Izdavač ne snosi odgovornost za eventualne zahteve za naknadu štete.
|