NAUČNI ČASOPIS ZA TEORIJU I PRAKSU BIBLIOTEKARSTVA
eISSN 2217-5563 ISSN (Print) 2217-5555
 





Ћирилица Latinica English
 



POLITIKA ČASOPISA



Čitalište: naučni časopis za teoriju i praksu bibliotekarstva posvećeno je razvoju i negovanju naučnoistraživačkog rada u oblastima istorije biblioteka, kulturološko-komunikološke i obrazovne funkcije bibliotekarstva, sociologije knjige i čitanja, informacione pismenosti, organizacije znanja, bibliografije, menadžmenta biblioteka i bibliotečko-informacionih sistema, kao i informacione i medijske tehnologije u kontekstu razvoja biblioteka.

Čitalište objavljuje originalne, prethodno neobjavljene priloge: originalne naučne radove, pregledne radove, stručne radove, priloge o održanim naučnim i stručnim skupovima i recenzije i prikaze novih knjiga i periodike iz oblasti bibliotekarstva. Časopis Čitalište dostupan je u režimu otvorenog pristupa.

Čitalište objavljuje priloge na srpskom (s/h/b) i engleskom jeziku, sa sažecima ili rezimeima na engleskom jeziku. Po potrebi rezime može biti dat i na drugom stranom jeziku.

Čitalište izlazi dva puta godišnje, u maju i u novembru. Digitalne kopije časopisa arhiviraju se u Digitalnom repozitorijumu Narodne biblioteke Srbije.


Obaveze urednika i Redakcije

Uređivanjem Čitališta bave se glavni urednik, odgovorni urednik, urednici rubrika i članovi Redakcije. Glavni i odgovorni urednik časopisa Čitalište donose konačnu odluku o tome koji će se rukopisi objaviti. Prilikom donošenja odluke oni se rukovode uređivačkom politikom, vodeći računa o zakonskim propisima i etičkim standardima.

Urednici – glavni i odgovorni – ne smeju imati bilo kakav sukob interesa zbog konkurencije, saradnje ili drugog odnosa ili povezanosti sa autorima predatih rukopisa. Ako sukob interesa postoji, o izboru recenzenata i sudbini rukopisa odlučuje Redakcija Čitališta. Ako sukob interesa postoji kod jednog ili više članova Redakcije, ti članovi se isključuju iz postupka izbora recenzenata i odlučivanja o sudbini rukopisa. Urednik i članovi Redakcije su dužni da blagovremeno prijave postojanje sukoba interesa.

Glavni urednik i odgovorni urednik dužni su da sud o rukopisu donose na osnovu njegovog sadržaja, bez rasnih, polnih/rodnih, verskih, etničkih ili političkih predrasuda.

Urednici i članovi Redakcije ne smeju da koriste neobjavljen materijal iz predatih rukopisa za svoja istraživanja bez izričite pisane dozvole autora, a informacije i ideje iznesene u predatim rukopisima moraju se čuvati kao poverljive i ne smeju se koristiti za sticanje lične koristi. Urednici i članovi Redakcije dužni su da preduzmu sve razumne mere kako bi identitet recenzenata ostao nepoznat autorima pre, tokom i nakon postupka recenzije i da identitet autora ostane nepoznat recenzentima do okončanja postupka recenzije.

Poslati radovi se ne vraćaju. Redakcija obaveštava autora o tome da li je prihvatila tekst u roku koji ne može biti duži od šest meseci od datuma prijema priloga.

Redakcija se zalaže za otvoren pristup informacijama i objavljivanje tekstova različitih tipova u kojima autori slobodno izražavaju svoje ideje. Ne vrši cenzuru, ideološku ili bilo kakvu drugu, ali se ograđuje od stavova svojih saradnika. Smatra da autori imaju obavezu da sami brane svoje stavove, dok je obaveza Redakcije da vrši stručnu evaluaciju, kao i sporadične jezičke, stilske i formalne intervencije u tekstovima.


Obaveze autora

Autori garantuju da rukopis predstavlja njihov originalni doprinos, da nije objavljen ranije i da se ne razmatra za objavljivanje na drugom mestu. Istovremeno, predavanje istog rukopisa u više časopisa predstavlja kršenje etičkih standarda. Rukopisi objavljeni u Čitalištu ne smeju se objavljivati u drugim publikacijama, na bilo kom jeziku, bez saglasnosti glavnog urednika i odgovornog urednika Čitališta.

Eventualno obaveštenje da je rad urađen u okviru naučnoistraživačkog projekta, da je preveden ili preuzet iz drugog izvora, da je, u prethodnoj verziji, bio izložen na skupu u vidu usmenog saopštenja (pod istim ili sličnim naslovom), detaljniji podaci o autorstvu i slično, navode se u fusnoti pod rednim brojem 1, nakon prve rečenice glavnog teksta, po pravilu pri dnu prve strane članka. Rad koji je već objavljen u nekom časopisu ne može biti preštampan u Čitalištu.

Autori se moraju pridržavati etičkih standarda koji se odnose na naučnoistraživački rad. Autori garantuju i da rukopis ne sadrži neosnovane ili nezakonite tvrdnje i ne krši prava drugih. Izdavač neće snositi nikakvu odgovornost u slučaju ispostavljanja bilo kakvih zahteva za naknadu štete.

Sadržaj rada
Rad treba da sadrži dovoljno detalja i referenci kako bi se recenzentima, a potom i čitaocima, omogućilo da provere tvrdnje koje su u njemu iznesene. Namerno iznošenje netačnih tvrdnji predstavlja kršenje etičkih standarda. Prikazi i stručni članci moraju biti precizni i objektivni.

Autori snose svu odgovornost za sadržaj predatih rukopisa i dužni su da, ako je to potrebno, pre njihovog objavljivanja pribave saglasnost svih lica ili institucija koji su neposredno učestvovali u istraživanju koje je u rukopisu predstavljeno.

Autori koji žele da u rad uključe ilustracije ili druge materijale koji su već negde objavljeni, dužni su da za to pribave saglasnost nosilaca autorskih prava i da, prilikom predavanja rukopisa, dostave dokaze da su saglasnost dobili. Materijal za koji takvi dokazi nisu dostavljeni smatraće se originalnim delom autora.

Autorstvo
Kao autori se navode samo ona lica koja su značajno doprinela sadržaju rukopisa. Ako su u bitnim aspektima istraživačkog projekta i pripreme rukopisa učestvovala i druga lica koja nisu autori, njihov doprinos treba pomenuti u napomeni ili zahvalnici.

Navođenje izvora
Autori su dužni da ispravno citiraju izvore koji su bitno uticali na sadržaj istraživanja i rukopisa. Informacije koje su dobili u privatnom razgovoru ili korespondenciji sa trećim licima, prilikom recenziranja, prijava projekata ili rukopisa i slično, ne smeju se koristiti bez izričite pisane dozvole izvora.

Plagijarizam
Plagiranje, odnosno preuzimanje tuđih ideja, reči ili drugih oblika kreativnog izraza i predstavljanje kao svojih, predstavlja grubo kršenje naučne i izdavačke etike. Plagiranje može da uključuje i kršenje autorskih prava, što je zakonom kažnjivo.

Plagijat obuhvata sledeće:

  • doslovno ili gotovo doslovno preuzimanje ili smišljeno parafraziranje (u cilju prikrivanja plagijata) delova tekstova drugih autora bez jasnog ukazivanja na izvor ili obeležavanje kopiranih fragmenata (na primer, korišćenjem navodnika);
  • kopiranje slika ili tabela iz tuđih radova bez pravilnog navođenja izvora i/ili bez dozvole autora ili nosilaca autorskih prava.
Rukopisi kod kojih postoje jasne indicije da se radi o plagijatu biće automatski odbijeni, a autorima privremeno (na pet godina) onemogućeno da objavljuju u časopisu.

Ako se ustanovi da je rad koji je objavljen u Čitalištu plagijat, biće povučen u skladu sa procedurom opisanom pod Povlačenje već objavljenih radova.

Sukob interesa
Autori su dužni da u radu ukažu na finansijske ili bilo koje druge sukobe interesa koji bi mogli da utiču na iznesene rezultate i interpretacije.

Greške u objavljenim radovima
U slučaju da autori otkriju važnu grešku u svom radu nakon njegovog objavljivanja, dužni su da momentalno o tome obaveste urednika ili izdavača i da sa njima sarađuju kako bi se rad povukao ili ispravio.

Predavanjem rukopisa redakciji Čitališta autori se obavezuju na poštovanje navedenih obaveza.


Recenzija

Predati rukopisi podležu recenziji. Cilj recenzije je da urednicima pomogne u donošenju odluke o tome da li rad treba prihvatiti ili odbiti i da kroz proces komunikacije sa autorima poboljša kvalitet rukopisa.

Sve primljene rukopise preliminarno pregledaju urednici rubrika, a glavni urednik odlučuje koji se tekstovi šalju na spoljno recenziranje. Tekst ocenjuju najmanje dva recenzenta, a postupak recenziranja je anoniman, što znači da identitet autora nije poznat recenzentima i da identitet recenzenata nije poznat autorima. Identitet recenzenata ostaje nepoznat autorima pre, tokom i nakon postupka recenzije. Autorima se preporučuje da, prilikom pisanja radova, izbegavaju formulacije koje bi mogle otkriti njihov identitet. Urednik garantuje da će pre slanja rukopisa na recenziju iz njega biti uklonjeni lični podaci autora (pre svega ime i afilijacija) i da će se preduzeti sve razumne mere kako bi identitet autora ostao nepoznat recenzentima do okončanja postupka recenzije.

Recenzenti evaluiraju radove u odnosu na usklađenost teme rada sa profilom časopisa, relevantnost istraživane oblasti, opremljenost teksta naučnom aparaturom i organizacijom teksta. Proces recenziranja ne traje duže od dva meseca.

Izbor recenzenata spada u diskreciona prava glavnog urednika. Recenzenti moraju da raspolažu relevantnim znanjima u vezi sa oblašću kojom se rukopis bavi.

Recenzent ne sme da bude u sukobu interesa sa autorima ili finansijerima istraživanja. Ukoliko postoji sukob interesa, recenzent je dužan da o tome momentalno obavesti urednika i isključi se iz postupka recenzije.

Recenzent koji sebe smatra nekompetentnim za temu ili oblast kojom se rukopis bavi dužan je da o tome obavesti urednika i isključi se iz postupka recenziranja.

Recenzija mora da bude objektivna. Komentari koji se tiču ličnosti autora smatraju se neprimerenim. Sud recenzenata mora da bude jasan i potkrepljen argumentima.

Recenzent treba da prepozna važne objavljene radove koje autori nisu citirali. On treba da upozori urednika i na bitne sličnosti i podudarnosti između rukopisa koji se razmatra i bilo kojeg drugog objavljenog rada, ako o tome ima lična saznanja.

Rukopisi koji su poslati recenzentu smatraju se poverljivim dokumentima. Recenzenti ne smeju da koriste neobjavljen materijal iz predatih rukopisa za svoja istraživanja bez izričite pisane dozvole autora, a informacije i ideje iznesene u predatim rukopisima moraju se čuvati kao poverljive i ne smeju se koristiti za sticanje lične koristi.

Redakcija je dužna da obezbedi kontrolu kvaliteta recenzije. U slučaju da autori imaju ozbiljne i osnovane zamerke na račun recenzije, Redakcija će proveriti da li je recenzija objektivna i da li zadovoljava akademske standarde. Ako se pojavi sumnja u objektivnost ili kvalitet recenzije, glavni urednik će tražiti mišljenje drugih recenzenata.


Povlačenje već objavljenih radova

U slučaju kršenja prava izdavača, nosilaca autorskih prava ili autora, povrede profesionalnih etičkih kodeksa, tj. u slučaju podnošenja istog rukopisa u više časopisa u isto vreme, lažne tvrdnje o autorstvu, plagijata, manipulacije podacima u cilju prevare, kao i u svim drugim slučajevima grubog kršenja etičkih standarda, objavljeni rad se mora povući. U nekim slučajevima već objavljeni rad se može povući i kako bi se ispravile naknadno uočene greške.

Standarde za razrešavanje situacija kada mora doći do povlačenja već objavljenog rada definišu biblioteke i naučna tela, a istu praksu usvaja i časopis Čitalište: u elektronskoj verziji izvornog članka (onog koji se povlači) uspostavlja se veza (HTML link) sa obaveštenjem o povlačenju. Povučeni članak se čuva u izvornoj formi, ali sa vodenim žigom na PDF dokumentu, na svakoj stranici, koji ukazuje da je članak povučen (RETRACTED).

Čitalište će podržati autore čija su autorska prava povređena, kao i one autore koji su žrtve plagijata. Čitalište će preduzeti mere u skladu sa smernicama Odbora za etiku u izdavaštvu (Committee on Publication Ethics: COPE: http://publicationethics.org/).


Otvoreni pristup

Časopis Čitalište dostupan je u režimu otvorenog pristupa. Članci objavljeni u časopisu mogu se besplatno preuzeti sa veb-stranice časopisa i koristiti pod uslovima licence Creative Commons Autorstvo–Nekomercijalno–Bez prerada 3.0 Srbija.

Postupak predavanja rukopisa, recenzija i objavljivanje radova su besplatni.


Samoarhiviranje

Čitalište omogućava autorima da prihvaćenu (recenziranu) verziju rukopisa i objavljenu verziju rada u PDF formatu deponuju u institucionalni repozitorijum i/ili nekomercijalne baze podataka, ili da ga objave na ličnim veb-stranicama, na društvenim mrežama za naučnike (ResearchGate, Academia.edu i sl.) i/ili na sajtu institucije u kojoj su zaposleni, a u skladu sa odredbama licence Creative Commons Autorstvo–Nekomercijalno–Bez prerada 3.0 Srbija (http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/3.0/rs/) odmah nakon objavljivanja u časopisu. Pri tome se moraju navesti bibliografski podaci o osnovnom tekstu (autori, naslov rada, naslov časopisa, volumen, sveska, paginacija i DOI članka u vidu interaktivnog linka).


Autorska prava

Smatra se da su autori svoja autorska prava na tekstove i druge priloge, od trenutka kada je rukopis prihvaćen za štampu, preneli na izdavača. Izdavač će prihvaćene priloge objaviti i u elektronskoj formi, a ima pravo da koristi i sažetke radova ili izvode iz dostavljenih radova. Objavljeni članci distribuiraju se u skladu sa uslovima licence Creative Commons Autorstvo–Nekomercijalno–Bez prerada 3.0 Srbija.

Na izdavača se prenose sledeća prava na rukopis, uključujući i dodatne materijale i sve delove, izvode, ili elemente rukopisa:
  • pravo da reprodukuje i distribuira rukopis u štampanom obliku, uključujući i štampanje na zahtev;
  • pravo na štampanje probnih primeraka, reprint i specijalnih izdanja rukopisa;
  • pravo da rukopis prevede na druge jezike;
  • pravo da rukopis reprodukuje koristeći fotomehanička ili slična sredstva, uključujući, ali ne ograničavajući se, na fotokopiranje i pravo da distribuira ove kopije;
  • pravo da rukopis reprodukuje i distribuira elektronski ili optički koristeći sve nosioce podataka ili medija za pohranjivanje, a naročito u mašinski čitljivoj/digitalizovanoj formi na nosačima podataka kao što su hard disk, CD-ROM, DVD, Blu-ray Disc (BD), mini-disk, trake sa podacima, i pravo da reprodukuje i distribuira rukopis sa tih prenosnika podataka;
  • pravo da sačuva rukopis u bazama podataka, uključujući i onlajn baze podataka, kao i pravo prenosa rukopisa u svim tehničkim sistemima i režimima;
  • pravo da rukopis učini dostupnim javnosti ili zatvorenim grupama korisnika na osnovu pojedinačnih zahteva za upotrebu na monitoru ili drugim čitačima (uključujući i čitače elektronskih knjiga) i u štampanoj formi za korisnike, bilo putem interneta, onlajn servisa, ili putem internih ili eksternih mreža.