Gordana Stokić Simončić
Univerzitet u Beogradu
Filološki fakultet
Katedra za bibliotekarstvo i informatiku
gordana.stokic.simoncic@gmail.com
|
Knjiga, kultura i obrazovanje
u digitalnom dobu
|
U sedmoj i osmoj deceniji XX veka, niz ekonomskih stručnjaka, sociologa i pisaca nastojao je da objasni sve uočljivije promene u načinu života pojedinaca i modalitetima delovanja institucija i organizacija, koje su najavljivale prelaz u novu etapu ukupnog društvenog razvitka čovečanstva. Fric Maklap pisao je, 1962. godine, o industriji znanja, Piter Draker je 1969. govorio o ekonomskoj tranziciji i nastupajućoj ekonomiji zasnovanoj na znanju, Danijel Bel je 1973. razvio ideju o postindustrijskom društvu kao sistemu koji se dominantno bavi uslugama, a ne proizvodnjom materijalnih dobara, dok je Pol Zurovski 1974. prvi put upotrebio sintagmu informaciona pismenost da bi označio veštinu efikasnog korišćenja informacija u rešavanju problema. Svet, a ponajpre njegove najrazvijenije zajednice, već su zagazili u informaciono ili digitalno doba.
Uprkos evidentnim razlikama na ekonomskom, političkom i kulturnom planu, tranzicija je zahvatila i razvijena i nerazvijena društva, a prema predviđanjima Pitera Drakera, ovaj tranzicioni period trebalo bi da traje oko stotinu godina. Kao niz temeljnih promena u domenu ekonomije, kulture, demografije i politike, tranzicija bi trebalo da uobliči novi društveni model, da uspostavi nove odnose i novi sistem društvenih vrednosti.
Prirodno je da se, u doba sveopštih i dinamičnih promena u okruženju, pitamo gde je i zašto nestao sistem vrednosti u kojem smo rođeni. Prirodno je u Srbiji, tim više što je ona u proteklim decenijama bila izložena dubokim političkim i ekonomskim krizama, ratnim dejstvima i izrazitom siromašenju stanovništva. Najzad, u uslovima nestabilnosti, najprirodnija je upitanost nad sudbinom knjige, kulture i obrazovanja, kao delatnosti čiji razvoj zahteva stabilno okruženje, strategijsko promišljanje i javno finansiranje. Koje će vrednosti zastupati društvo budućnosti, kako će se čitati a kako učiti, kakvim znanjima bi trebalo da nas „naoruža“ škola, šta će se dešavati na polju društvenosti i društvenih interakcija, kojim putem do kreativne ekonomije, kakva je uloga biblioteka u procesu tranzicije, koliko smo informaciono pismeni... samo su neka od otvorenih pitanja današnjice, a kojima se bave autori u temi 20. broja Čitališta.
Preuzmi pun tekst (107 KB)
|