NAUČNI ČASOPIS ZA TEORIJU I PRAKSU BIBLIOTEKARSTVA
ISSN 2217-5563
 

Novi broj


Gordana Stokić Simončić
Univerzitet u Beogradu
Filološki fakultet — Katedra za bibliotekarstvo i informatiku, Beograd
gordana.stokic.simoncic@gmail.com


Baštinske ustanove kulture, institucije javnog pamćenja,
heritologija, mnemozofija...


Nemaju jedinstveni naziv, delatnost im je označena imenima pojedinačnih institucija, terminologija kojom se služe u međusobnim kontaktima nije jednoznačna i precizna, pa ipak se biblioteke, muzeji i arhivi sve češće pozivaju na jedinstvenu društvenu misiju i zajedničke vrednosti. Te oretičari podsećaju da im je i poreklo zajedničko, da je moderno doba pokazalo uskogrudost i nerazumevanje razdvajajući ih organizaciono i institucionalno, te da su se u poslednjih četvrt veka, zahvaljujući brzom razvoju informacione tehnologije i bogatstvu komunikacionih mreža, stekli uslovi za njihovo ponovno povezivanje. Kulturne, obrazovne, informativne i rekreacione potrebe građana zapravo su ono što ih spaja u vremenu koje pretenduje na otvoren pristup izvorima saznanja, informacionu pismenost, doživotno učenje i kulturnu raznolikost.

Daleko smo od formiranja jedinstvene nove discipline onoliko koliko su (ne)razvijeni njen teoretski korpus i veštine kojima se služi, formalno obrazovanje, pravno utemeljenje, standardi za merenje efikasnosti rada, orijentacija na pružanje usluga... Ne znamo ni kako bi se zvala ta nova disciplina. Pa ipak, u praksi su zajednička društvena odgovornost na čuvanju ličnog i kolektivnog identiteta, na razvoju moralnih i estetskih vrednosti, na negovanju slobodnog i kritičkog mišljenja, na sticanju mudrosti, na unapređenju zajednice, doveli do bliske saradnje bibliotekara, muzealaca i arhivista. Izgleda da su bibliotekari najpre postali svesni zajedničke društvene odgovornosti i mogućnosti koje im, u resoru kulture, pruža ujedinjeni javni nastup, te su krenuli u susret udruživanju i preuzeli u tom procesu lidersku ulogu i u svetu i u Srbiji.

Čitalište, ko je od svog prvog broja u 2002. ukazuje na globalne trendove i značaj povezivanja biblioteka, muzeja i arhiva, posvećuje njihovoj saradnji temu 22. broja. Urednik temata, dr Vladimir Krivošejev, okupio je stručnjake iz regiona da razrade koncept javnog pamćenja i njegove društvene uloge, komunikacione mogućnosti baštinskih ustanova i mogućnosti njihovog zajedničkog nastupa na vebu, formalno obrazovanje menadžera za rad u institucijama baštine, kao i prednosti i nedostatke ove saradnje na lokalnom nivou.



Preuzmi pun tekst (104 KB)