Gordana Stokić Simončić
Univerzitet u Beogradu
Filološki fakultet — Katedra za bibliotekarstvo i informatiku, Beograd
gordana.stokic.simoncic@gmail.com
|
Baštinske ustanove kulture, institucije javnog pamćenja, heritologija, mnemozofija...
|
Nemaju jedinstveni naziv, delatnost im je označena imenima pojedinačnih institucija, terminologija kojom se služe u međusobnim kontaktima nije jednoznačna i precizna, pa ipak se biblioteke, muzeji i arhivi sve
češće pozivaju na jedinstvenu društvenu misiju i zajedničke vrednosti.
Te oretičari podsećaju da im je i poreklo zajedničko, da je moderno doba pokazalo uskogrudost i nerazumevanje razdvajajući ih organizaciono i
institucionalno, te da su se u poslednjih četvrt veka, zahvaljujući brzom
razvoju informacione tehnologije i bogatstvu komunikacionih mreža,
stekli uslovi za njihovo ponovno povezivanje. Kulturne, obrazovne, informativne i rekreacione potrebe građana zapravo su ono što ih spaja u
vremenu koje pretenduje na otvoren pristup izvorima saznanja, informacionu pismenost, doživotno učenje i kulturnu raznolikost.
Daleko smo od formiranja jedinstvene nove discipline onoliko koliko su (ne)razvijeni njen teoretski korpus i veštine kojima se služi, formalno obrazovanje, pravno utemeljenje, standardi za merenje efikasnosti
rada, orijentacija na pružanje usluga... Ne znamo ni kako bi se zvala ta
nova disciplina. Pa ipak, u praksi su zajednička društvena odgovornost
na čuvanju ličnog i kolektivnog identiteta, na razvoju moralnih i estetskih vrednosti, na negovanju slobodnog i kritičkog mišljenja, na sticanju
mudrosti, na unapređenju zajednice, doveli do bliske saradnje bibliotekara, muzealaca i arhivista. Izgleda da su bibliotekari najpre postali
svesni zajedničke društvene odgovornosti i mogućnosti koje im, u resoru
kulture, pruža ujedinjeni javni nastup, te su krenuli u susret udruživanju
i preuzeli u tom procesu lidersku ulogu i u svetu i u Srbiji.
Čitalište, ko je od svog prvog broja u 2002. ukazuje na globalne trendove i značaj povezivanja biblioteka, muzeja i arhiva, posvećuje njihovoj
saradnji temu 22. broja. Urednik temata, dr Vladimir Krivošejev, okupio
je stručnjake iz regiona da razrade koncept javnog pamćenja i njegove društvene uloge, komunikacione mogućnosti baštinskih ustanova i mogućnosti njihovog zajedničkog nastupa na vebu, formalno obrazovanje menadžera
za rad u institucijama baštine, kao i prednosti i nedostatke ove saradnje
na lokalnom nivou.
Preuzmi pun tekst (104 KB)
|