NAUČNI ČASOPIS ZA TEORIJU I PRAKSU BIBLIOTEKARSTVA
ISSN 2217-5563
 

Novi broj


Gordana Stokić Simončić
Univerzitet u Beogradu, Filološki fakultet
Katedra za bibliotekarstvo i informatiku
gordana.stokic.simoncic@gmail.com


Školski bibliotekar — između stvarnog i mogućeg


Angažovanje u biblioteci sa jednim zaposlenim može podrazumevati mnoštvo najrazličitijih i istovremenih poslova koje ćete uspešno obaviti jedino uz zavidnu sposobnost samoorganizovanja i dobru komunikaciju sa korisnicima i upravom. Visok stepen profesionalizma koji zahteva rad u bibliotekama sa jednim zaposlenim pretpostavlja pravilno planiranje vremena da se samostalnost u poslu ne bi pretvorila u profesionalnu izolaciju, a opterećenost bibliotekara dovela do marginalizacije položaja biblioteke u okviru matične institucije. Zaposleni u školskim, visokoškolskim i specijalnim bibliotekama, kao najbrojniji predstavnici biblioteka sa jednim zaposlenim, dobro znaju za ovaj opšti okvir.

Deo opšteg okvira u Republici Srbiji predstavljaju broj od blizu 1600 školskih biblioteka, kao i broj od 570 hiljada učenika osnovnih i srednjih škola kojima su te biblioteke namenjene. Potom i činjenica da su školske biblioteke deo dva sistema – školskog i bibliotečko-informacionog, a u pravno-regulatornom smislu zavisne od dva zakona: „Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja“ i „Zakona o bibliotečko-informacionoj delatnosti“. Još jedan deo opšteg okvira pokazuje činjenica da gotovo sve škole u Srbiji imaju internet, ali ni dva zakona ne pomažu da više od stotinak škola ima internet u biblioteci, koja bi učenicima omogućila korišćenje elektronskih izvora. Oslonjene na skromna materijalna sredstva koja škole izdvajaju za biblioteke i na entuzijazam pojedinaca, naše školske biblioteke po izuzetku jesu mesta okupljanja radoznalih i darovitih učenika, žive saradnje sa nastavnicima i plodonosne komunikacije bibliotekara i nastavnika. Primeri dobre prakse, koji se ipak izdvajaju, samo pokazuju koliko je široko polje kreativnosti i uticaja koje se nalazi pred školskim bibliotekarima.

Kako se vrednuje školska biblioteka, kakav je njen uticaj na kvalitet obrazovnog procesa, zašto je ona idealno mesto za širenje medijske i informacione pismenosti, kako je oblast školskog bibliotekarstva uređena u drugim zemljama sveta i standardizovana na međunarodnom nivou, ko su, u profesionalnom smislu, školski bibliotekari, koliko je realan, a koliko vrednovan propisani obim poslova kojima se bave, samo su neka od pitanja kojima se vraćamo i u ovom broju Čitališta.



Preuzmi pun tekst (111 KB)