|
Goran Trailović
Gradska biblioteka Pančevo
goran@biblioteka-pancevo.org.rs
Br. 30 (maj 2017), str. 1-3
Širom raširenih ruku
Prošlo
je petnaest
godina
od prvog
broja
Pančevačkog
Čitališta,
lista
Gradske
biblioteke
Pančevo,
iz novembra
2002. Mnogo
toga
se promenilo:
članovi
redakcije,
koncepcija,
broj strana...
pa i samo
ime.
S nostalgijom
listamo
taj klamovani
prvenac
na šezdesetak
strana
koji
počinje
uvodnom
reči
Nemanje
Rotara,
tadašnjeg
direktora
Biblioteke,
a završava
beleškom
o slikaru
Vlastimiru
Nikoliću,
autoru
likovnih
priloga.
Njegovi
„zapisi
o vatri
i
entropiji”
i „vremenu
ništavila”
dali
su posebnu
notu
glasilu.
Od „Mita
o Prometeju”
u prvom
broju,
do Šobajićevih
„Širom
raširenih
ruku”,
na koricama
tridesetog,
brojimo
dragocene
priloge
naših savremenih
umetnika.
Hvala
Mimici
Aleksić,
našem
dugogodišnjem
likovnom
uredniku
na neiscrpnoj
energiji
i ideji
da ovako
opremimo
časopis,
kao i na retrospektivnoj
izložbi
„15 godina
Čitališta”
u Galeriji
Gradske
biblioteke.
Hvala
dizajneru
Draganu
Pešiću
za logo
Pančevačkog
Čitališta
i novi
logo
Čitališta,
kao i pančevačkoj
štampariji
Grafos
internacional
koja
je
besplatno
odštampala
prvi
broj.
Kada
jednom
bude
gotova
bibliografija
Čitališta
moći
ćemo
da utvrdimo
tačan
broj saradnika,
gradova
i država
iz kojih
dolaze.
Procenjujemo
da ih ima više
od 500
i da žive
i rade
u mnogim
zemljama
širom
Evrope
i sveta.
Prvi
broj je u velikoj
meri
bio posvećen
pančevačkoj
biblioteci
(rubrika
Čitalište),
ali je u njemu
bilo
mnogo
saradnika
iz drugih
biblioteka:
Narodne
biblioteke
Srbije
(Vesna
Stevanović,
Vesna
Injac, Gordana
Ljubanović,
Dobrila
Begenišić,
Dubravka
Simović),
Biblioteke
Matice
srpske
(Željko
Vučković,
Marija
Jovancai),
Univerzitetske
biblioteke
u Beogradu
(Stela
Filipi-
Matutinović,
Vesna
Župan),
Instituta
za matematiku
u Novom
Sadu
(Gordana
Rudić),
Biblioteke
grada
Beograda
(Jasmina
Ninkov,
Ljubica
Ćorović),
Užica
(Dragana
Božović),
Jagodine
(Milun
Vasić),
Smedereva
(Dragan
Mrdaković),
Kragujevca
(Gordana
Vučković),
Kruševca
(Sonja
Veljković),
Kovina
(Dušan
Milić),
Vršca
(Vesna
Zlatičanin),
Bora
(Goran
Milenković)...
Tekst o biblioteci
Crkvene
opštine
Pančevo
potpisao
je naš kolega
Žarko
Vojnović
koji
je kasnije
„prebegao”
u Narodnu
biblioteku
Srbije.
Njemu
dugujemo
zahvalnost
za pun angažman
u prvim
brojevima
u svojstvu
lektora,
člana
redakcije
i tehničkog
urednika
(zajedno
sa Ivanom
Abramović).
Dužnost
lektora
delio
je sa Nadom
Milovanović
i nekako
smo, u želji
da objavljujemo
što kvalitetniji
časopis,
lektore
najviše
„trošili”.
Mnogi
su odustajali
suočivši
se sa visokim
zahtevima
redakcije,
dinamikom
i ozbiljnošću
posla
koji
su prihvatili.
Dr Dragana
Sabovljev
najduže
se zadržala
na ovoj „vetrometini”,
preuzevši
kasnije
obaveze
stručnog
redaktora
i urednika
rubrike
Biblioteka,
ostajući
ona dragocena
radilica
bez koje
časopis
ne bi imao ovaj
kvalitet.
Znamo
da smo uticali
na bibliotekarstvo
u Srbiji
i da se Gradska
biblioteka
Pančevo
prepoznaje
po Čitalištu,
mada
ne možemo
da utvrdimo
stvarni
uticaj
na
svoju
matičnu
ustanovu
i baštinske
institucije
u gradu.
Jedan
jedini
prilog
iz ovih
ustanova
imali
smo samo
u prvom
broju,
iz pera
Milana
Jakšića,
uglednog
direktora
Istorijskog
arhiva.
U njemu
tekstove
iz pančevačke
biblioteke
potpisuju:
Veturija
Pušičić
(zavičajno
odeljenje),
Nada
Milovanović
(nabavna
služba),
informatičar
Ivana
Abramović,
Milovan
Lukić
(urednik
Biblija),
pisac
ovog uvodnika
– Goran
Trailović
i Nesiba
Palibrk-
Sukić,
koja
će u godinama
koje
su sledile
objaviti
veći
broj tekstova
o biblioteci
i knjigama
ruske
kolonije,
Francuskog
kluba
i Pučke
banke.
„Seme”
posejano
u prvom
broju
palo
je na plodno
tlo; Nesiba
Palibrk-
Sukić
je, u izdanju
Biblioteke,
objavila
u međuvremenu
tri knjige,
a u pripremi
su nove,
potpisnik
ovih redova
Ličnu
topografiju
raja,
Žarko
Vojnović,
u „pančevačkoj
fazi”,
dve knjige
iz oblasti
kulturne
zavičajne
istorije,
a zatim
veći
broj tekstova
koji
se odnose
na crkveno
bibliotekarstvo
i Kuću
na kamenu
posvećenu
pančevačkom
manastiru
u Vojlovici
i njegovim
knjigama...
Čitalište
je podstaklo
izdavačku
delatnost
stručne
literature
u Biblioteci
i privuklo
najuglednije
autore
i autoritete
u svojoj
oblasti,
poput
prof.
dr Desanke
Stamatović.
Te 2002. godine
prof. dr Gordana
Stokić
Simončić
je u Pančevu
objavila
svoju
prvu
knjigu,
Ka filozofiji
Bibliotekarstva
(koju
je Željko
Vučković
prikazao),
ali i prilog
u rubrici
Link. Bila
nam je velika
čast što smo mogli
da među
ugledne
saradnike
ubrojimo
i jednog
profesora
sa Katedre
za bibliotekarstvo
i informatiku
Filološkog
Fakulteta
u Beogradu.
Sedam
godina
kasnije
postala
je glavni
urednik
i kormilo
časopisa
usmerava
ka pučini
nauke
o bibliotekarstvu.
Prof. dr Željko
Vučković,
takođe,
postaje
član redakcije
u vreme
kada
je napustio
Biblioteku
Matice
srpske
i preuzeo
prvo
samo
profesuru,
a zatim
i našu
drugu
katedru
za bibliotekarstvo
na Pedagoškom
fakultetu
u Somboru
(čiji
je sada
dekan).
Ministarstvo
za nauku
i tehnološki
razvoj
Republike
Srbije
i Nacionalni
savet
za naučni
i tehnološki
razvoj
Čitalište
su kategorizovali
kao naučni
časopis
(M53). Ponosni
smo na činjenicu
da smo 2009. bili
prvi
bibliotekarski
časopis
koji
je dobio
naučni
rang, a da smo od 2012. godine
časopis
od nacionalnog
značaja
(M52).
To je, naravno,
imalo
svoju
cenu:
„koštalo”
je vremena,
truda,
finansija
i teške
borbe
sa Matičnim
naučnim
odborom
za jezik
i književnost
Ministarstva
nauke
(koje
je odluke
o kategorizaciji
donosilo
i van proklamovanih
zahteva
i javno
dostupnih
dokumenata,
po nekim
svojim
internim
i nepisanim
pravilima
koja
nam nisu
bila
poznata).
Tada
smo saznali
da je Ministarstvo
nauku
o bibliotekarstvu
„sistematizovalo”
u korpus
jezika
i književnosti.
Kako
u tom MNO nije
bilo
nijednog
stručnjaka
iz oblasti
bibliotekarstva,
a nema
ga ni dan-danas,
i niko
da se seti
da bibliotekarstvo
svrsta
u odgovarajući
matični
odbor,
časopis
još uvek čeka
višu
(i zasluženu)
kategorizaciju.
Čitalište
je pomoglo
mnogim
našim
kolegama
da, na osnovu
objavljenih
tekstova
u njemu,
ostvare
svoje
pravo
na stručna
i akademska
zvanja.
Ona u bibliotekama
širom
Srbije
(osim u Pančevu,
nažalost)
donose
određenu
prestiž,
veća
primanja
i druge
benefite.
Ali, rekao
bih da je veza
naših
dugogodišnjih
saradnika
sa časopisom
i njegovom
redakcijom
čin poverenja
i poštovanja,
koje
smo zaslužili
ozbiljnim
pristupom
i principijelnom
politikom
javno
proklamovanom
i u praksi
utvrđenom.
Treba
istaći
da časopisa
ne bi bilo
bez bezrezervne
podrške
izdavača,
Gradske
biblioteke
Pančevo
i Grada
Pančeva,
kao i vernih
čitalaca
i pretplatnika
(koji
sežu
do londonske
i vašingtonske
biblioteke).
U teškim
(finansijskim)
trenucima,
poput
onog prošle
godine
kada
nam je Ministarstvo
kulture
i informisanja
uskratilo
podršku,
ovo su bili
čvrsti
stubovi
i oslonci
Čitališta.
Hvala
Ministarstvu
na
decenijskoj
podršci
(obnovljenoj
ove godine),
kao i na povremenoj,
ali značajnoj
finansijskoj
podršci
Pokrajinskog
sekretarijata
za kulturu.
Na kraju
ovog „vremeplova”
želeli
bismo
da izrazimo
zahvalnost
članovima
Saveta
časopisa,
recenzentima,
predstavniku
izdavača
Dejanu
Bosniću
(direktoru
Gradske
biblioteke
Pančevo)
i našem
suizdavaču
– Filozofskom
fakultetu
u Novom
Sadu.
Zahvalnost
dugujemo
i dugogodišnjim
saradnicima:
Biljani
Živanović
(prevodiocu
i
redaktoru
prevoda),
Dragani
Mihailović
(saradniku
za stručnu
klasifikaciju),
Dunji
Šašić
(dizajneru
i tehničkom
uredniku)
i vebmasterima
Branku
Jevđiću
(citaliste.
com) i mstr Damiru
Simončiću
(citaliste.
rs).
Potpisnik
ovog jubilarnog
teksta
izražava
duboku
zahvalnost
svim pomenutim
i
nepomenutim
autorima,
urednicima,
saradnicima
i bibliotekarskoj
zajednici
koju
odavno
doživljava
kao svoju
drugu
porodicu
i koja
mu pruža
onaj potrebni
smisao
i
radost
življenja
i delovanja
u ovoj oblasti.
Preuzmi pun tekst
|