NAUČNI ČASOPIS ZA TEORIJU I PRAKSU BIBLIOTEKARSTVA
ISSN 2217-5563
 

Novi broj
 
Struktura časopisa
Politika časopisa
Savet redakcije
Recenzenti
Redakcija
CIP
Chicago Style
Uputstvo autorima



Ћирилица Latinica
 


Goran Trailović
Gradska biblioteka Pančevo
goran@biblioteka-pancevo.org.rs

Br. 30 (maj 2017), str. 1-3


Širom raširenih ruku


Prošlo je petnaest godina od prvog broja Pančevačkog Čitališta, lista Gradske biblioteke Pančevo, iz novembra 2002. Mnogo toga se promenilo: članovi redakcije, koncepcija, broj strana... pa i samo ime.

S nostalgijom listamo taj klamovani prvenac na šezdesetak strana koji počinje uvodnom reči Nemanje Rotara, tadašnjeg direktora Biblioteke, a završava beleškom o slikaru Vlastimiru Nikoliću, autoru likovnih priloga. Njegovi „zapisi o vatri i entropiji” i „vremenu ništavila” dali su posebnu notu glasilu. Od „Mita o Prometeju” u prvom broju, do Šobajićevih „Širom raširenih ruku”, na koricama tridesetog, brojimo dragocene priloge naših savremenih umetnika. Hvala Mimici Aleksić, našem dugogodišnjem likovnom uredniku na neiscrpnoj energiji i ideji da ovako opremimo časopis, kao i na retrospektivnoj izložbi „15 godina Čitališta” u Galeriji Gradske biblioteke. Hvala dizajneru Draganu Pešiću za logo Pančevačkog Čitališta i novi logo Čitališta, kao i pančevačkoj štampariji Grafos internacional koja je besplatno odštampala prvi broj.

Kada jednom bude gotova bibliografija Čitališta moći ćemo da utvrdimo tačan broj saradnika, gradova i država iz kojih dolaze. Procenjujemo da ih ima više od 500 i da žive i rade u mnogim zemljama širom Evrope i sveta. Prvi broj je u velikoj meri bio posvećen pančevačkoj biblioteci (rubrika Čitalište), ali je u njemu bilo mnogo saradnika iz drugih biblioteka: Narodne biblioteke Srbije (Vesna Stevanović, Vesna Injac, Gordana Ljubanović, Dobrila Begenišić, Dubravka Simović), Biblioteke Matice srpske (Željko Vučković, Marija Jovancai), Univerzitetske biblioteke u Beogradu (Stela Filipi- Matutinović, Vesna Župan), Instituta za matematiku u Novom Sadu (Gordana Rudić), Biblioteke grada Beograda (Jasmina Ninkov, Ljubica Ćorović), Užica (Dragana Božović), Jagodine (Milun Vasić), Smedereva (Dragan Mrdaković), Kragujevca (Gordana Vučković), Kruševca (Sonja Veljković), Kovina (Dušan Milić), Vršca (Vesna Zlatičanin), Bora (Goran Milenković)...

Tekst o biblioteci Crkvene opštine Pančevo potpisao je naš kolega Žarko Vojnović koji je kasnije „prebegao” u Narodnu biblioteku Srbije. Njemu dugujemo zahvalnost za pun angažman u prvim brojevima u svojstvu lektora, člana redakcije i tehničkog urednika (zajedno sa Ivanom Abramović). Dužnost lektora delio je sa Nadom Milovanović i nekako smo, u želji da objavljujemo što kvalitetniji časopis, lektore najviše „trošili”. Mnogi su odustajali suočivši se sa visokim zahtevima redakcije, dinamikom i ozbiljnošću posla koji su prihvatili. Dr Dragana Sabovljev najduže se zadržala na ovoj „vetrometini”, preuzevši kasnije obaveze stručnog redaktora i urednika rubrike Biblioteka, ostajući ona dragocena radilica bez koje časopis ne bi imao ovaj kvalitet.

Znamo da smo uticali na bibliotekarstvo u Srbiji i da se Gradska biblioteka Pančevo prepoznaje po Čitalištu, mada ne možemo da utvrdimo stvarni uticaj na svoju matičnu ustanovu i baštinske institucije u gradu. Jedan jedini prilog iz ovih ustanova imali smo samo u prvom broju, iz pera Milana Jakšića, uglednog direktora Istorijskog arhiva. U njemu tekstove iz pančevačke biblioteke potpisuju: Veturija Pušičić (zavičajno odeljenje), Nada Milovanović (nabavna služba), informatičar Ivana Abramović, Milovan Lukić (urednik Biblija), pisac ovog uvodnika – Goran Trailović i Nesiba Palibrk- Sukić, koja će u godinama koje su sledile objaviti veći broj tekstova o biblioteci i knjigama ruske kolonije, Francuskog kluba i Pučke banke.

„Seme” posejano u prvom broju palo je na plodno tlo; Nesiba Palibrk- Sukić je, u izdanju Biblioteke, objavila u međuvremenu tri knjige, a u pripremi su nove, potpisnik ovih redova Ličnu topografiju raja, Žarko Vojnović, u „pančevačkoj fazi”, dve knjige iz oblasti kulturne zavičajne istorije, a zatim veći broj tekstova koji se odnose na crkveno bibliotekarstvo i Kuću na kamenu posvećenu pančevačkom manastiru u Vojlovici i njegovim knjigama... Čitalište je podstaklo izdavačku delatnost stručne literature u Biblioteci i privuklo najuglednije autore i autoritete u svojoj oblasti, poput prof. dr Desanke Stamatović.

Te 2002. godine prof. dr Gordana Stokić Simončić je u Pančevu objavila svoju prvu knjigu, Ka filozofiji Bibliotekarstva (koju je Željko Vučković prikazao), ali i prilog u rubrici Link. Bila nam je velika čast što smo mogli da među ugledne saradnike ubrojimo i jednog profesora sa Katedre za bibliotekarstvo i informatiku Filološkog Fakulteta u Beogradu. Sedam godina kasnije postala je glavni urednik i kormilo časopisa usmerava ka pučini nauke o bibliotekarstvu. Prof. dr Željko Vučković, takođe, postaje član redakcije u vreme kada je napustio Biblioteku Matice srpske i preuzeo prvo samo profesuru, a zatim i našu drugu katedru za bibliotekarstvo na Pedagoškom fakultetu u Somboru (čiji je sada dekan).

Ministarstvo za nauku i tehnološki razvoj Republike Srbije i Nacionalni savet za naučni i tehnološki razvoj Čitalište su kategorizovali kao naučni časopis (M53). Ponosni smo na činjenicu da smo 2009. bili prvi bibliotekarski časopis koji je dobio naučni rang, a da smo od 2012. godine časopis od nacionalnog značaja (M52). To je, naravno, imalo svoju cenu: „koštalo” je vremena, truda, finansija i teške borbe sa Matičnim naučnim odborom za jezik i književnost Ministarstva nauke (koje je odluke o kategorizaciji donosilo i van proklamovanih zahteva i javno dostupnih dokumenata, po nekim svojim internim i nepisanim pravilima koja nam nisu bila poznata). Tada smo saznali da je Ministarstvo nauku o bibliotekarstvu „sistematizovalo” u korpus jezika i književnosti. Kako u tom MNO nije bilo nijednog stručnjaka iz oblasti bibliotekarstva, a nema ga ni dan-danas, i niko da se seti da bibliotekarstvo svrsta u odgovarajući matični odbor, časopis još uvek čeka višu (i zasluženu) kategorizaciju.

Čitalište je pomoglo mnogim našim kolegama da, na osnovu objavljenih tekstova u njemu, ostvare svoje pravo na stručna i akademska zvanja. Ona u bibliotekama širom Srbije (osim u Pančevu, nažalost) donose određenu prestiž, veća primanja i druge benefite. Ali, rekao bih da je veza naših dugogodišnjih saradnika sa časopisom i njegovom redakcijom čin poverenja i poštovanja, koje smo zaslužili ozbiljnim pristupom i principijelnom politikom javno proklamovanom i u praksi utvrđenom.

Treba istaći da časopisa ne bi bilo bez bezrezervne podrške izdavača, Gradske biblioteke Pančevo i Grada Pančeva, kao i vernih čitalaca i pretplatnika (koji sežu do londonske i vašingtonske biblioteke). U teškim (finansijskim) trenucima, poput onog prošle godine kada nam je Ministarstvo kulture i informisanja uskratilo podršku, ovo su bili čvrsti stubovi i oslonci Čitališta. Hvala Ministarstvu na decenijskoj podršci (obnovljenoj ove godine), kao i na povremenoj, ali značajnoj finansijskoj podršci Pokrajinskog sekretarijata za kulturu.

Na kraju ovog „vremeplova” želeli bismo da izrazimo zahvalnost članovima Saveta časopisa, recenzentima, predstavniku izdavača Dejanu Bosniću (direktoru Gradske biblioteke Pančevo) i našem suizdavaču – Filozofskom fakultetu u Novom Sadu. Zahvalnost dugujemo i dugogodišnjim saradnicima: Biljani Živanović (prevodiocu i redaktoru prevoda), Dragani Mihailović (saradniku za stručnu klasifikaciju), Dunji Šašić (dizajneru i tehničkom uredniku) i vebmasterima Branku Jevđiću (citaliste. com) i mstr Damiru Simončiću (citaliste. rs).

Potpisnik ovog jubilarnog teksta izražava duboku zahvalnost svim pomenutim i nepomenutim autorima, urednicima, saradnicima i bibliotekarskoj zajednici koju odavno doživljava kao svoju drugu porodicu i koja mu pruža onaj potrebni smisao i radost življenja i delovanja u ovoj oblasti.


Preuzmi pun tekst