Gordana Stokić Simončić
Univerzitet u Beogradu
Filološki fakultet – Katedra za bibliotekarstvo i informatiku
gordana.stokic.simoncic@gmail.com
Br. 28 (maj 2016), str. 35-42
Bliski istok — kolevka biblioteka
Sažetak
U radu je dat sumaran pregled sistema i materijala za pisanje kod naroda drevnog Bliskog istoka, da posluži kao
osnova za detaljnije predstavljanje najznačajnijih dometa u organizovanju i vođenju zbirki pisanih dokumenata –
preteča savremenih arhiva i biblioteka. Arheološka iskopavanja, izučavanja jezika i tekstološke analize materijala
nađenog na tlu nekadašnjih sumerskih gradova, Akađanskog, Vavilonskog, Asirskog i Hetitskog carstva, eblaitskih,
ugaritskih i feničanskih naseobina, rađeni tokom 19. i 20. veka, umnogome su obogatili istoriju biblioteka.
Pokušaji efikasnog organizovanja pisane građe sreću se još krajem trećeg milenijuma pre naše ere. Obim pisarske
aktivnosti, raznovrsnost i korišćenje tekstova uveli su u upotrebu inventare, rudimentarne kataloge i podele po
stručnim grupama, praksu korišćenja kustoda i sastavljanja kolofona u rukopisima; najstarija biblioteka kojoj se
zna tačno mesto i vreme postojanja, kao i sastav fonda je kraljevska biblioteka u Ebli (2500–2250. godine p.n.e);
najstarija pločica za koju se smatra da predstavlja bibliotečki katalog, nastala je oko 2000. godina p.n.e, a nađena
je u ruševinama sumerskog grada Nipura; prvi poznati osnivač biblioteke je asirski kralj Tiglat–Pilasar Prvi (12.
vek p.n.e) – što sve govori o velikoj starosti biblioteka, ali i o njihovoj ukorenjenosti u kulturni model određenih
naroda.
Ključne reči:
biblioteke, arhivi, stari vek, Bliski istok, Niniva, Asurbanipalova biblioteka, Ebla, vladarske zbirke,
organizovanje, klinasto pismo, glinene pločice, kustode, kolofoni
Primljeno: 5. januara 2016.
Prihvaćeno za objavljivanje: 14. januara 2016.
Bliski istok — kolevka biblioteka
by
Gordana Stokić Simončić
is licensed under a
Creative Commons Attribution-NonCommercial-NoDerivatives 4.0 International License.
Preuzmi pun tekst
|